Zbirka priča „Đulizara“, autorke Šefke Begović-Ličina, promovisana je sinoć u Foajeu Kulturnog centra u Novom Pazaru. Organizator događaja je Kulturni centar Novi Pazar.
O knjizi su govorili: prof. dr Redžep Škrijelj (historičar i književni kritičar), dr Avdo Ćeranić (pisac) i Hasna Ziljkić, urednica izdanja. Priče su interpretirali: Enes Nikšić – pisac i Semir Gicić – glumac.
Govoreći o Šefkinom književnom stvaralaštvu, prof. Škrijelj je kazao da bi, kad bi se kojim slučajem prestalo govoriti o Sandžaku i Bošnjacima, Šefkina djela bila dovoljna da se stvori potpuna predodžba o istome, dajući na značaju stilu autoričinog pisanja, poznavanja psihologije sandžačkog čovjeka i jezika i dijalekta kojim se služi.
„Šefka se bori da očuva Bošnjaka – da kritikuje ono što ne valja, da podrži i nametne ono što je vrijedno, da osvježi i ojača korijene svog naroda i svoje kulture, da nas, na sebi svojstven način, vrati u prošlost, namećući nam obavezu da ne zaboravimo svoje korijene i podsjećajući nas da naš ponos – iako je mnogo puta prošao kroz patnje, tjeskobe, stradanja, sa oduzimanim pravima na slobodu izražavanja, promovisanje kulture, tradicije i obrazovanja, gažen ali ne i zgažen – izniče iz pepela i to baš zahvaljujući ljudima, taman onakvim kakva je naša gđa Šefka Begović-Ličina. Mogu vam reći da sam ushićen, ponosan i osvježen nadahnućem bogatstva i ljepote izraza pisca. Da u cijeloj priči nema ništa osim priče ‘Pokidane ojice’, bio bi dovoljan razlog da se okupimo u ovolikom broju“, rekao je, između ostalog, promoter dr Ćeranić.
Ističući istorijski i kultorološki aspekt ovog djela, dajući mu mjesto i ulogu u poimanju savremenih društvenih prilika, gđa Ziljkić je kazala da autorka prenosi jasnu poruku kroz svoje likove, koji posjeduju jak karakter i određeni vrijednosni sistem, koristeći se i imaginarnom percepcijom u pisanju. „Ostavljena (mala) Fila će se na kraju svog životnog puta, negdje u imaginarnom svijetu, sresti sa svojim ocem, što nama čitaocima može zazvučati i kao fatamorgana, i pokušati da svog oca od grijeha iskupi sloganom: ‘Halalim ti.’ Zatim, dva groba koja razgovaraju među sobom – grobovi roditelja, koje je Šefka predstavila u priči ‘Bajramska hedija’ – pomiriće dva teško zavađena brata; možemo o ovome razmišljati u kontekstu figurativnog značenja, ali isto tako i dalje ostati u fatamorgani. S tim što će nas takve slike totalno zaludjeti, jer ćemo prihvatiti to kao nešto s
1 Comment
Gdje se u Sarajevu moze kupiti knjiga?